Autori: Ela Kovačić i Ana Jerković

Zadnja dva dana, 18. i 19. listopada Udruga tajnika i računovođa u školstvu  (UTIRUŠ) organizirala je provedbu online-ankete u kojoj se odazvalo ukupno 494 tajnika i računovođa u školama i učeničkim domovima u Hrvatskoj. Upitnik je kreiran u svrhu utvrđivanja problema opterećenosti tajnika i računovođa dodatnim poslovima za koje nisu plaćeni.

DEMOGRAFSKI PODACI I PODACI O RADNOM MJESTU

U samom istraživanju sudjelovalo je 36.2 % tajnika osnovne škole, 13.5 % tajnika srednje škole i 33.2 % voditelja računovodstva iz osnovnih škola, 10.9% voditelja računovodstva srednjih škola i 6.2 % ostali (tajnik i voditelj računovodstva u istoj osobi, administratori, referenti i administratori u istoj osobi, računovodstveni referenti) (Slika 1). U prosjeku djelatnici rade 15.6 godina na svom radnom mjestu.

Administrativno tehničko osoblje koje je sudjelovalo u anketi dolazi iz svih dijelova Hrvatske. Najviše ih je iz Grada Zagreba (16.8%), Zagrebačke županije (10.1%), Osječko baranjske (8.5%) i Splitsko dalmatinske županije (8.1%). i Većina ispitanika su žene (90.4 %) i većina je zaposlena na puno radno vrijeme (96.9%). Osim toga, 12.5 % administrativno tehničkog osoblja koje je ispunjavalo upitnik ima završenu srednju stručnu spremu, 22.9 % višu stručnu spremu i 64.2% visoku stručnu spremu. Njih 95.1 % izjavljuje kako radi u jednoj školi, 2% u dvije škole i 2.9 % ostale kombinacije (škole s podružnicom, na dvije lokacije zbog potresa, više od dvije).

Slika 1. Postotak odgovora na pitanje: Na kojem radnom mjestu ste zaposleni?
slika1

PREKOVREMENI RAD

Ukupno 74.1 % administrativno tehničkog osoblja koje je sudjelovalo u anketi navodi kako radi prekovremeno, u odnosu na 25.9 % koji ne rade prekovremeno (Slika 2 i 3). Treba istaknuti podatak da 94.5 % djelatnika koji rade prekovremeno nisu plaćeni za taj posao.

Slika 2. Postotak odgovora na pitanje:

Radite li prekovremeno?                                                                               Je li Vam plaćen prekovremeni rad?

slika21  slika22 

 

Tajnici i računovođe u osnovnim i srednjim školama kao i učeničkim domovima su prečesto opterećeni s poslovima za koje nisu plaćeni. U skladu s tim sudionike ankete pitali smo rade li takve poslove. Na pitanje Ako si tajnik u osnovnoj školi – radite li posao administratora?,  75.7 % tajnika je odgovorilo da radi posao administratora (Slika 3).

Slika 3. Postotak odgovora na pitanje: Ako si tajnik u osnovnoj školi – radite li posao administratora?
slika3

Nešto manje tajnika radi posao administratora u srednjoj školi (56.6%; Slika 4).

Slika 4. Postotak odgovora na pitanje: Ako si tajnik u srednjoj školi – radite li posao administratora?
slika4

Kada je u pitanju posao voditelja računovodstava u osnovnoj školi, 82.2 % računovođa je odgovorilo da radi posao računovodstvenog referenta (Slika 5). POSLOVI

Slika 5. Postotak odgovora na pitanje: Ako si voditelj računovodstva u osnovnoj školi – radite li posao računovodstvenog referenta?
slika5

Nešto manji postotak voditelja računovodstva u srednjoj školi obavlja poslove računovodstvenog referenta (57.3 %; Slika 6).

Slika 6. Postotak odgovora na pitanje: Ako si voditelj računovodstva u srednjoj školi – radite li posao računovodstvenog referenta?
slika6

 

Angažman administrativno tehničkog osoblja u školama je tražen u dodatnim poslovima kao što su ( sudionici su mogli odabrati više od jednog ponuđenog posla):

A) SLUŽBENIK ZA INFORMIRANJE – 44.7 %

B) SLUŽBENIK ZA ZAŠTITU OSOBNIH PODATAKA – 40.3 %

C) OSOBA ZA DOSTOJANSTVO – 12.8 %

C) POVJERENIK ZA ZAŠTITU NA RADU – 8.1 %

D) OSTALO (administrator e -dnevnika, vođenje web stranice škole, projekti, natjecanja i smotre, djelatnik u pismohrani, administrator e-matice i mnogo drugih poslova) – 40.9 %

Iz dobivenih rezultata ankete možemo zaključiti da je široki dijapazon poslova koje pokriva administrativno tehničko osoblje škole, a da njihov doprinos nije plaćen.

 

DODATNI POSLOVI ZA ŠKOLU, GRAD ILI OSNIVAČA

            Nadalje, pitali smo naše sudionike ankete da nam daju sliku o tome rade li dodatni posao za koji nisu plaćeni, a odrađuju ga za školu, grad ili osnivača. Njih 73.5 % odgovorilo je da radi dodatni posao. S tim da 35.8 % odrađuje posao za školu,

Slika 7. Postotak odgovora na pitanje: Radite li dodatni posao za koji niste plaćeni, a određujete ga za školu, grad ili osnivača?
slika7

Prilikom procjene opsega dodatnog posla za grad i osnivača za kojeg nisu plaćeni tek 36.6 % djelatnika je odgovorilo da za grad radi u opsegu manjem od 10%, dok njih 39.1 % radi u opsegu većem od 10 %. Njih 69.2 % je odgovorilo da u opsegu većem od 10% radi poslove za osnivača (Slika 8).

Slika 8. Postotak odgovora na pitanje:

Za grad radim u postotku od…?                                         Za osnivača radim u postotku od…?

 slika81  slika82

 

S obzirom da administrativno tehničko osoblje u velikom postotku radi dodatne poslove i za grad i za osnivača, a za koje nisu plaćeni ne iznenađuje podatak o procjeni opterećenosti poslom (Slika 9). Naime, samo 4.3 % sudionika odgovara kako ih ne opterećuju dodatni poslovi, a njih čak 40.3 % u potpunosti opterećuju.

Slika 9. Procjena opterećenosti dodatnim poslovima na skali od 1 (ne opterećuju me dodatni poslovi) do 5( u potpunosti me opterećuju dodatni poslovi).
slika9

ANGAŽMAN NA PROJEKTIMA

Angažman administrativno tehničkog osoblja u školama je tražen u projektima ali njihov doprinos nije plaćen. U različitim projektima sudjeluje 63.4 % škola i to su uglavnom projekti Erasmus+, Prsten potpore, Školska shema, Pomoćnici u nastavi, projekti prehrane i ostali (Slika 10).

Slika 10. Postotak odgovora na pitanje: Sudjeluje li vaša škola u nekim od EU projekata?
slika10

U nekim školama vodi se i do devet projekata odjednom što stvara preopterećenost radnika. Štoviše, nigdje nema uputa na koji način evidentirati, knjižiti, plaćati troškove ovisno o projektu u koji je škola uključena. Pitanje je postoji li uopće način isplate djelatnicima administracije i na koji su pravni način ostvariva. Tajnici i računovođe zapostavljeni u procesu prijave projekta i isplate sredstava za administrativni rad.

PROUČAVANJE ZAKONSKIH PROPISA

S obzirom na potrebno znanje koje je potrebno da bi se posao odradi tajnici i računovođe trebaju proučavati zakonske propise. Prema našim procjenama za to je potrebno barem sat do dva vremena dnevno. Pitali smo naše sudionike istraživanja koliko vremena troše na proučavanje zakonskih propisa (Slika 11).

Slika 11. Postotak odgovora na pitanje: Koliko sati tjedno trošite na proučavanje zakonskih propisa?
slika11

Njih 54.9 % odgovorilo je da potroši manje od osam sati tjedno, 31.2 % više od osam sati tjedno, 3.2 % uopće ne proučava zakonske propise, a 10.7 % po potrebi. S tim da većina djelatnika koja proučava propise to radi van svog radnog vremena, odnosno njih 86.8 % (Slika 12).

Slika 12. Postotak odgovora na pitanje: Proučavate li zakonske propise van radnog vremena?
slika12

KORIŠTENJE GODIŠNJEG ODMORA

Većina administrativno tehničkog osoblja koristi godišnji odmor u više dijelova, njih čak 84.1 %. Ostatku osoblja to je moguće u dva dijela (10.2 %), odnosno najmanji postotak može koristiti odjednom (5.7%).

Slika 13. Postotak odgovora na pitanje: Kako koristite godišnji odmor?
slika13

Nastavno osoblje temeljem Kolektivnog ugovora ima pravo na 11 dana slobodnih budući da nemaju mogućnost koristiti dnevnu stanku od 30 minuta. UTIRUŠ smatra da je potrebno tajnicima i računovođama dati 11 dana slobodnih budući da za vrijeme godišnjih odmora naš posao ne prestaje nego se gomila i potrebno ga je odraditi. S navedenim prijedlogom slaže se gotovo 90 % sudionika ankete.

DODATAK:

Poslovi voditelja računovodstva u osnovnoj školi

Poslovi voditelja računovodstva u srednjoj školi

Poslovi za osnivača

Poslovi za grad

Tajnici i računovođe