Sukladno članku 86. stavku 1. Zakona o proračunu (Narodne novine, broj 144/21.)  prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana za 2025. godinu Školski odbor dužan je usvojiti najkasnije  do 31. srpnja 2025. godine.

U odredbi članka 86. Zakona o proračunu propisani su rokovi u kojima je upravljačko tijelo proračunskog korisnika (u školama  Školski odbor) dužno usvojiti prijedlog polugodišnjeg i  prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana za proteklo razdoblje.

document Aktualno, Usvajanje prijedloga polugodišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana za 2025 (20 KB) .

Na temelju članka 31. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 150/11., 119/14., 93/16., 116/18., 80/22. i 78/24.) i članka 13. stavka 1. Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata („Narodne novine“, br. 93/14. i 26/15.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj __________ 2025. donijela

 ODLUKU

 o pokretanju postupka pregovora o sklapanju dodatkaTemeljnom kolektivnomugovoru za zaposlenike u javnim službama i imenovanju pregovaračkoga odbora Vlade Republike Hrvatske

I.

Pokreće se postupak pregovora o sklapanjudodatka Temeljnom kolektivnom ugovoruza zaposlenike u javnim službama(„Narodne novine“, broj29/24.).

II.

U pregovarački odbor Vlade Republike Hrvatske za pregovore o sklapanjudodatka Temeljnom kolektivnom ugovoruza zaposlenike u javnim službama iz točke I. ove Odluke imenuju se:

-          Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike,predsjednik

-          dr. sc. Marko Primorac, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija, član

-          dr. sc. Irena Hrstić, dr. med., ministrica zdravstva, članica

-          dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i mladih, član

-          Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, član

-          dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija, članica

-          Ivona Ferenčić, glavna tajnica Vlade Republike Hrvatske, članica.

III.

Za zamjenike članova pregovaračkoga odbora iz točke II. ove Odluke imenuju se:

-          Anita Zirdum, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

-          Stipe Župan, Ministarstvofinancija

-          Tomislav Dulibić, Ministarstvo zdravstva

-          Stipe Mamić, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih

-          Fadila Bahović,Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

-          Dražena Vrselja, Ministarstvo kulture i medija

-          Kristina Gerber Sertić, Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske.

IV.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Narodnim novinama.

Klasa:

Urbroj:

Zagreb, ____________

PREDSJEDNIK

    mr. sc. Andrej Plenković

Ružica Vukobratović, dipl. pravnik

11. lipnja 2025.

-AKTUALNO-

  Odluka o početku i završetku nasavne godine,

  broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih

i srednjih škola za školsku godinu 2025./26.

U „Narodnim novinama“ broj 88/2025. od 11. lipnja 2025. objavljena je Odluka o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2025/26, a stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

Prema  Odluci:
Nastavna godina počinje 8. rujna 2025. godine. , a završava 12. lipnja 2026. godine, odnosno 22. svibnja 2026. godine za učenike završnih razreda srednje škole. 

Prvo polugodište traje  od 8. rujna 2025. godine  do 23. prosinca 2025. godine.

Drugo  polugodište traje  od 12. siječnja 2026. godine do 12. lipnja 2026. godine, a za učenike završnih razreda srednje škole do 22. svibnja 2026. godine.

Zimski odmor za učenike počinje 24. prosinca 2025. godine i traje do 9. siječnja 2026. godine, s tim da nastava počinje 12. siječnja 2026. godine.

Proljetni odmor za učenike počinje 30. ožujka 2026. godine i završava 6. travnja 2026. godine, s tim da nastava počinje 7. travnja 2026. godine.

Ljetni odmor počinje 15. lipnja 2026.

PRILOG:

pdf Odluka o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2025/26.dluka za školsku godinju 2025/26 (48 KB)

Održivi razvoj i inkluzija kao strateški temelj urbane sigurnosti: Gradovi budućnosti između otpornosti, inovacija i zajedničkih politika

U organizaciji Sveučilišnog centra za integrativnu bioetiku Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske zajednice inovatora, Vijeća za prevenciju Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, Centra za potporu i inkluziju u zajednici te Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara, a uz podršku institucija, akademske zajednice i međunarodnih partnera, 28.5.2025. održana je međunarodna stručno-znanstvena konferencija pod nazivom: „Urbana sigurnost u 21. stoljeću: Lokalna zajednica u službi prevencije, inovacija, inkluzije i otpornosti“. Konferencija je okupila relevantne dionike iz područja znanosti, sigurnosti, urbanizma, tehnologije, obrazovanja, zdravstva, civilnog društva i lokalne politike, u cilju zajedničkog promišljanja integriranih rješenja za sigurnost i otpornost urbanih sredina u skladu s ciljevima održivog razvoja (UN Agenda 2030).

Urbana sigurnost između održivosti i tehnološke transformacije

Prof. dr. sc. Krešimir Buntak, pročelnik Odjela za logistiku i održivu mobilnost Sveučilišta Sjever, u svom izlaganju analizirao je koncept pametnih gradova iz perspektive sigurnosne politike i održivog planiranja urbane mobilnosti. Istaknuo je kako smart city pristupi mogu biti učinkoviti alati za unapređenje sigurnosti pod uvjetom da su temeljeni na etičkim načelima, interoperabilnosti sustava i uključivanju građana u procese odlučivanja.
Naglasio je potrebu za razvojem pametne infrastrukture, ali i socijalne dimenzije gradova: „Uspješan grad ne temelji se isključivo na tehnologiji, već na sposobnosti da integrira potrebe različitih skupina i upravlja rizicima s dugoročnim učinkom.“

Inovacije i sigurnost: znanstveni doprinos strateškoj otpornosti

Prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, predsjednik Hrvatske zajednice inovatora, naglasio je nužnost jače povezanosti inovacijskih sustava sa sigurnosnim, obrazovnim i socijalnim politikama. U svom strateškom osvrtu na ulogu znanosti i istraživačko-razvojnih institucija u kontekstu urbane sigurnosti, istaknuo je važnost stvaranja nacionalnog ekosustava inovacija koji uključuje akademsku zajednicu, poduzetnike i lokalnu upravu. Posebno je istaknuo suradnju Hrvatske zajednice inovatora s europskim inovacijskim platformama te dao podršku konkretnim primjerima dobre prakse predstavljenima na konferenciji, poput inicijativa u području art terapije, društvenog poduzetništva i socijalnih inovacija.

Prof. dr. sc. Teo Giljević: Pravni okvir urbane sigurnosti ključan za održivi razvoj

prof. dr. sc. Teo Giljević istaknuo je da pravna jasnoća, lokalna participacija i civilni nadzor predstavljaju temeljne preduvjete za održivu i uključivu sigurnosnu politiku. Upozorio je na potrebu usuglašavanja nacionalnog zakonodavstva s lokalnim strategijama te razvoju mehanizama koji omogućuju građanima aktivno sudjelovanje u planiranju i praćenju sigurnosnih mjera. Zaključno, naglasio je da je urbana sigurnost strateški resurs održivog razvoja, koji zahtijeva transparentnost, međusektorsku suradnju i dosljednu zaštitu ljudskih prava.

Diplomacija, urbana sigurnost i održivi razvoj: Europski i regionalni pristupi

Na konferenciji istaknuta je ključna uloga međunarodne suradnje i regionalne koordinacije u postizanju održive urbane sigurnosti. Ermina Lekaj Prljaskaj, posebna savjetnica za Zapadni Balkan pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH, u svom izlaganju je naglasila da urbana sigurnost nadilazi granice lokalne politike te postaje transverzalni izazov koji zahtijeva usklađivanje s europskim normama, posebno u kontekstu proširenja EU i jačanja kapaciteta gradova. Istaknula je potrebu za diplomatskom suradnjom, zaštitom ranjivih skupina i promicanjem ljudskih prava, kao temelja integriranih razvojnih politika.

Sličan strateški naglasak iznio je dr. sc. Martin Berishaj, veleposlanik Republike Kosovo u RH i sveučilišni profesor, koji je urbanom sigurnošću pristupio kroz prizmu održivog razvoja. Istaknuo je kako sigurnosne strategije u jugoistočnoj Europi moraju integrirati obrazovanje, ekonomsku otpornost i participaciju zajednice, u skladu s ciljevima Agende 2030. Pozvao je na jačanje suradnje među gradovima regije, posebno u području kriznog upravljanja, participativnog planiranja i održive infrastrukture. Sudjelovanja Lekaj Prljaskaj i dr. Berishaja dodatno su osnažila međunarodnu dimenziju konferencije, potvrdivši da održiva urbana sigurnost zahtijeva sinergiju lokalnih kapaciteta i regionalnih razvojnih politika, uz utemeljenje u vrijednostima solidarnosti, jednakosti i inkluzije.

Kulturna baština kao strateški resurs održivog razvoja i urbane sigurnosti

dr. sc. Anto Brtan, ravnatelj Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca, Bosna I Hercegovina, istaknuo je da kulturna baština i održivi turizam moraju postati sastavni dio međunarodnih strategija za izgradnju otpornosti lokalnih zajednica. Naglasio je kako je u uvjetima rastuće društvene fragmentacije i radikalizacije ključno osloniti se na kulturni identitet kao alat povezivanja i prevencije, osobito kroz prekogranične inicijative i edukativne politike usklađene s ciljevima održivog razvoja (SDG 11, SDG 16 i SDG 17). “Kulturne i prirodne vrijednosti nisu samo turistički resursi – one su strateške točke stabilnosti. Uključivanjem u međunarodne sigurnosne politike, baština postaje temelj dijaloga, razumijevanja i zajedničkog djelovanja,” istaknuo je Brtan. Sudjelovanje dr. Brtana potvrdilo je važnost međunarodne suradnje i kulturne diplomacije u oblikovanju otpornih, pravednih i održivih urbanih sredina.

Urbana sigurnost zahtijeva holistički pristup i održive strategije

Nadalje, dr. sc. Irena Cajner Marović, pročelnica Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu,  istaknula da sigurnost u gradu nije odgovornost samo jednog sektora, već rezultat suradnje lokalne uprave, institucija i građana. Naglasila je važnost holističkog pristupa koji uključuje urbanizam, socijalnu politiku, zdravstvo i participaciju, u skladu s ciljevima održivog razvoja (SDG 11 i 16). Urbana sigurnost, zaključila je, temelji se na povjerenju, uključivosti i strateškom planiranju.

Obrazovanje i lokalna uprava u funkciji održivog razvoja i urbane sigurnosti

dr. sc. Višnja Pranjić istaknula je kako je sigurnost u obrazovnim ustanovama postala strateški prioritet, osobito nakon kriznih situacija koje su ukazale na potrebu za međuresornom suradnjom i jačanjem institucionalne otpornosti. Uvođenje sigurnosnih djelatnika u škole vidi kao mjeru održivog razvoja, koja osigurava ne samo fizičku zaštitu, već i dugoročno mentalno zdravlje i obrazovnu stabilnost. Neven Mikša, bivši predsjednik Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, naglasio je važnost lokalne inicijative i suradnje zajednice u provedbi sigurnosnih politika. Istaknuo je da su zdravstvene i preventivne mjere, poput ugradnje AVD uređaja i suradnje s civilnim sektorom, dio šireg koncepta održivog urbanog razvoja. Oba su izlaganja ukazala da sigurnost, edukacija i participacija građana čine temelj otpornosti i socijalne kohezije – ključnih elemenata održivih zajednica u skladu s Agendom 2030.

dr. med. Jurica Kravaršćan, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok, istaknuo je primarnu zdravstvenu zaštitu kao ključan element urbane sigurnosti i održivog razvoja. Upozorio je na potrebu intersektorskog povezivanja zdravstvenog sustava s obrazovanjem, policijom i socijalnom skrbi, osobito u kontekstu klimatskih i društvenih izazova. Posebno je naglasio važnost prevencije nasilja nad zdravstvenim djelatnicima, kao prijetnje funkcionalnosti sustava i povjerenju građana. Istaknuo je i mentalno zdravlje mladih kao prioritet, te pozvao na uspostavu zaštitnih protokola i lokalnih strategija koje pozicioniraju zdravstvene ustanove kao aktivne partnere u sigurnosnim i razvojnim politikama zajednice.

Zorica Gregurić, predsjednica Centra za potporu i inkluziju u zajednici i Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara, na konferenciji „Urbana sigurnost u 21. stoljeću“ naglasila je važnost lokalnih zajednica i braniteljskih udruga kao aktivnih dionika u izgradnji otpornih, inkluzivnih i održivih gradova. Poseban naglasak stavila je na terensku prevenciju, društvenu koheziju i međugeneracijsku solidarnost kao ključne mehanizme za osnaživanje zajednice. Gregurić je naglasila da održivi razvoj nije moguć bez ravnomjernog uključivanja svih društvenih skupina – osobito ranjivih – u kreiranje sigurnosnih politika i javnog prostora.

Predstavnici odgojno-obrazovnih ustanova, zdravstvenog i socijalnog sustava te organizacija civilnog društva, u okviru međunarodnog i interdisciplinarnog dijaloga, istaknuli su važnost intersektorske suradnje kao ključnog strateškog alata za oblikovanje inkluzivnih, sigurnih i održivih zajednica. Kroz akademski utemeljene primjere dobre prakse i uz potporu diplomatskih predstavnika, potvrđena je potreba za razvojem integriranih javnih politika koje povezuju obrazovanje, zdravstvo, socijalnu skrb i civilno društvo u zajedničkoj viziji urbane otpornosti i održivog razvoja.

Zaključno, mr. sc. Andreja Marcetić, predsjednica Organizacijskog odbora, naglasila je važnost integracije međunarodnih sigurnosnih normi poput ISO 22301 (upravljanje kontinuitetom poslovanja) i ISO 21542 (pristupačnost građevina) u lokalne strategije urbane sigurnosti. Istaknula je da sigurnost nije moguća bez dostupnosti, pristupačnosti i otpornosti zajednice, te da standardizirani pristupi upravljanju rizicima i univerzalnom dizajnu moraju postati temelj lokalnog planiranja. Poseban naglasak stavila je na potrebu intersektorske suradnje – zdravstva, obrazovanja, urbanizma i civilnog društva – u skladu s ciljevima održivog razvoja (SDG 3, 10, 11, 17). "Inkluzija i otpornost nisu više izbor – one su strateški preduvjet za sigurnost i održivost urbanih sredina," zaključila je Marcetić.

Zaključno

Održiva sigurnost kao društveni ugovor: strateški, međunarodni i inkluzivni izazov

Sudionici međunarodne stručno-znanstvene konferencije „Urbana sigurnost u 21. stoljeću“ jednoglasno su zaključili kako sigurnost više nije isključivo tehničko ili sektorsko pitanje, već ključna politička, razvojna i društvena kategorija. U doba geopolitičkih napetosti, klimatskih kriza i porasta socijalne fragmentacije, sigurnost postaje strateško polazište za izgradnju održivih, pravednih i otpornih urbanih sredina.

Povezivanje javne sigurnosti s mentalnim zdravljem, inkluzijom osoba s invaliditetom, digitalnom transformacijom, ekološkom održivošću i kulturnom diplomacijom prepoznato je kao prioritet ne samo lokalnih zajednica, već i europskih i međunarodnih sigurnosnih politika. U tom kontekstu, gradovi i regije postaju laboratoriji demokratskih inovacija u kojima se testiraju modeli participacije, otpornosti i socijalne pravde.

Konferencija je pružila platformu za dijalog između znanstvene zajednice, diplomacije, lokalne uprave i civilnog društva, čime je omogućena konsolidacija interdisciplinarnog znanja i formuliranje konkretnih preporuka za oblikovanje nacionalnih i europskih strategija urbane sigurnosti i održivog razvoja. Ovakvi forumi potvrđuju da inkluzivna i anticipativna sigurnost predstavlja temelj novog društvenog ugovora u 21. stoljeću — ugovora koji se temelji na suradnji, solidarnosti i ravnopravnosti svih građana.

Više o Konferenciji na: https://www.facebook.com/profile.php?id=61551895910770